
Kod kupnje treba promisliti
Tko kupuje psa mora dobro promisliti. Često je želja da ga se posjeduje potekla od prolaznog oduševljenja, od snobizma, od ambicije da se steknu nagrade na izložbama, od nedostatka ljubavi, zbog čega se kod životinja traži ono čega nema u ljudskim odnosima. Stoje najgore, često se kupuje psa za igru djeci. Ali, pas nije mehanička igračka niti par cipela koje se mogu zamijeniti ako su preuske. U času odluke misli se samo na radosti koje dražesno štene može pružiti ukućanima, a gotovo nikada na žrtve i brige. Ubrzo ćemo se umoriti te ćemo ga se riješiti istom lakoćom kojom je i nabavljen, poklonivši ga ili napustivši. Na sreću ima ljudi koji kupe psa i drže ga čitavog života. Vole ga i vode računa o njegovim higijenskim potrebama, znaju da može'oboljeti, da je osjetljiv, ali da ne misli na ljudski način; njegovo uzdržavanje stoji novaca, treba ga preventivno cijepiti, plaćati za njega takse, kupovati ovratnike, povodnike, brnjice, ležaj. Prije kupnje psa treba, dakle, sve to promisliti i konzultirati svečlanove obitelji, kako ne bi došlo do nepromišljene kupnje.
Uvod je ponešto pesimističan, ali je bolje ublažiti oduševljenje dok još nije nastupilo razočaranje i nepredviđeni neuspjeh. Prečesto se ljudi nakon nekoliko dana rješavaju štenca, jer je blatio sagove i glodao noge stolica. Štene će, to treba zapamtiti, mazati sagove i grickati cipele i namještaj nekoliko mjeseci. Tko ga bude znao odgojiti, brže će postići da štene bude poslušno, bez kompleksa inteligentno, privrženo, na radost obitelji.
Poteškoće kod izbora
U pravilu budući gospodar daje prednost nekoj pasmini, ali on ipak mora voditi računa o tome je li ta pasmina prikladna zaodređenu okolinu i za određene osobe. Tako bokser neće odgovarati starijoj ženi, jazavčar neće uspješno braniti neku imovinu, eskimski pas će patiti u vrućem podneblju. Postoje psi malog, srednjeg i velikog uzrasta. Irski hrt je veći od čovjeka kad stoji na stražnjim nogama, bernardinac je jedan od najtežih, čiuaua je najmanji i najnježniji. Ima pasa: kratkodla-kih, oštrodlakih, dugodlakih, pasa koji trebaju mnogo kretanja, drugih, koji se zadovoljavaju kratkim šetnjama; pasa koji vole toplinu, drugih koji dobro podnose hladnoću; mirnih i jako živahnih: tihih i lajavih. Sve to neka utječe na izbor šteneta, a ne samo ljepota izgleda. Prije izbora neke pasmine trebat će voditi računa i o tome da lovački pas, ako i mora živjeti u stanu, treba duge dnevne šetnje, a dva puta tjedno se mora slobodno istrčati kako se ne bi ugojio, zalijenio i izgubio živahnost naravi. Lovački psi koji se najbolje prilagođuju životu u kući: koker spanijel, basethound. Životu u stanu se mogu prilagoditi i svi terijeri, pudli i jazavčari. Veliki psi, kao erdelski terijer, njemački ovčar, bokser, belgijski ovčar, uz dnevne šetnje trebaju barem terasu ili vrt.
Evo kratkog popisa onih pasmina, koje se mogu kupiti u svim zemljama ili ih se bez daljnjega može uvesti: psi malog uzrasta -- majmunski pinč, bolonješki psić, pudl, mops, čiuaua, velški terijer, korgi, dandie dinment terijer, fokš-terijer, belgijski mali grifon, mljetski psić, pekinezac, mali talijanski hrt, pinč, patuljasti gubičar, silihem terijer, skaj terijer, škotski terijer, špic.
psi srednjeg uzrasta -- srednji pudl, basethound, bigl, bed-lington terijer, buldog, bulterijer, čaučau, sicilijanski hrt, koker spanijel, epanjel, grifon, plavi irski terijer, srednji gubičar, razni goniči, irski terijer.
psi velikog uzrasta -- erdelski terijer, doga, pas sv. Huberta, bokser, ptičari, dalmatinski pas, doberman, veliki švicarski planinski pas, labrador retriver, afganistanski hrt, ruski hrt, belgijski ovčari, bergamski ovčar, maremansko-abružanski ovčar, škotski ovčar, njemački ovčar, pointer, veliki gubičar, rotvajler, bernardinac, seter, talijanski oštrodlaki ptičar.
Štenci čekaju gospodara
Štence valja kupiti u dobi od dva do tri mjeseca, kad više ne sišu mlijeko. Ženke su u pravilu privrženije, ali se svakih šest mjeseci tjeraju, što može smetati, pa se često radije drže mužjaci. Tu se, međutim, radi o subjektivnom rasuđivanju. Može se kupiti i većeštene, to jest, psa od 6 do 8 mjeseci koji je već cijepljen. I veće i manje štene ne želi drugo nego da zavoli gospodara i neće biti problema da se uklopi u novi život.
Kupiti psa je lako. Prodaju ih uzgajači (koje se može sresti na izložbama), specijalizirane trgovine, privatnici pa čak i na tržnici. Može ih se dobiti i besplatno u azilima. Sjetimo se da postoje zakoni (koje se često zaboravlja a i kazne su preblage) koji kažnjavaju maltretiranje životinja.
Čistokrvan ili mješanac, mažen ili rođen pod teškim okolnostima, pas se rađa da bi bio vjeran drug i da poklanja ljubav, da bi se i njega voljelo, branilo, razumijevalo, a da gospodar ne čini razliku između psa savršenog izgleda i onog slabe dlake i predugog repa.
Pas mješanac je često simpatičan, inteligentan, blag, otporan, skroman, ali će dobiti gospodara samo s mnogo sreće. Većina tih jadnih životinja, nastalih neutvrđenim križanjima, završava u plinskim komorama, viviseciraju ih po klinikama, a u najboljem slučaju su gosti azila.
Rodovnik, garancija čistokrvnosti
Rodovnik, ili engleski pedigree znači rodoslovlje. U rodovnik se upisuju svi preci psa čiste pasmine, kao i kod konja. Danas se isti naziv koristi i u botanici.
Rodovnik, dakle, služi uzgajaču da ustanovi po kojoj je krvnoj liniji neki pas uzgojen, a vlasniku je to garancija čistokrvnosti. Svi psi, registrirani kod raznih kinoloških organizacija, uz ime nose i naziv psetarnice iz koje potječu što, otprilike, odgovara prezimenu čovjeka.
Ime je dio ličnosti psa. Stoga je potrebno da se štene odmah privikne na svoje ime. Ako je čistokrvno, ime će mu biti komplicirano, pa će ga se kod kuće zvati kratkim nadimkom, koji će lakše upamtiti.
Štene mora odmah shvatiti da posjeduje ime, da je on to ime, da mora pripaziti kad ga čuje. Odgoj upravo i započinje povezivanjem imena s malim ugodnim događajima kako bi ga taj zvuk podsjetio na pohvalu, igru,.šetnju, hranu. Stoga se u početku štene nikada ne zove imenom kad ga se mora kazniti.
Standard je idealan model
Kinolozi su za svaku pasminu ustanovili idealan model, koji nastoje postići svi uzgajači pasa. Taj idealan model zove se »standard« pasmine, a u njemu se riječima, brojkama, napomenama i razmatranjima opisuje tip na najdetaljniji način. Standard će najprije obraditi uzgajači određene pasmine. Oni će ustanoviti razne tipične fizičke karakteristike te oso bine koje se odnose na korištenje i rad životinje. Ako tijekom godina društvo uzgajača bude smatralo potrebnim, standard će se popuniti ili ispraviti u skladu s novim potrebama i smjerovima u izgledu pojedine pasmine.
Suci će na izložbama primjenjivati standarde, ali će dodavati i svoja mišljenja. Da kod ocjenjivanja nije potrebno i subjektivno mišljenje sudaca, psa bi se moglo ocijeniti i elektronskim računalom.
Glavna je svrha izložbi stalna kontrola uzgoja i ocjenjivanje pojedinih primjeraka (sve do naslova »šampion«) koji bi bili vrijedni nastaviti razmnožavanje pasmine. Rodovne knjige, izložbe, ispiti iz rada služe raznim kinološkim organizacijama za poboljšavanje uzgoja, unapređenje rada i vrednovanje u komercijalne svrhe.